Gospodarske posljedice velikih geografskih otkrića

- Svaka država ili narod ima svoje razloge zbog kojih žele putovati i tražiti nova mjesta za život. - U Norveškoj je stanovništvo nezadovoljno nametanjem kraljeve volje lokalnim vladarima, kreću na zapad i naseljavaju dotad nenaseljeni Island i osnivaju koloniju. Erik Crveni kolonist na Islandu je u 10. stoljeću otkrio Grenland („Zelena zemlja“). Tako su Islanđani počeli naseljavati Grenland. - Putujući s Islanda u Grenland, jedan je kolonist zalutao i slučajno otkrio američko kopno. Leif Ericsson je krenuo tražiti tu zemlju koju su slučajno otkrili i u 11. stoljeću stigao je do sjevernoameričkih otoka i kopna i osnovao koloniju Vinland. Ovo je zapravo dokaz da su i prije Kolumba ljudi pronašli Ameriku i tamo osnovali kolonije.

- Europljani u 13. stoljeću u vrijeme križarskih ratova i putovanja Marka Pola dolaze u dodir s civilizacijama Bliskog i Dalekog istoka. Europljani su s Istoka dobavljali dragocjenu i luksuznu robu. Dolazi do razvoja trgovine i Puta svile i začina, kojim su se dopremali do Europe skupocjena roba i začini. - U 15. st. otežana je trgovina u Aziji jer te trgovačke putove osvajaju Turci Osmanlije, pa su poskupili prijevoz, prodaja i kupnja proizvoda iz Azije. Da bi izbjegli osmanske teritorije, došlo je do potrage za novim putem do Dalekog istoka. - Križarski ratovi usavršili su brodogradnju pa nastaju karavele i karake, brodovi koji su čvršći i sigurniji za putovanje Sredozemnim morem i oceanima.