Europske monarhije
Što trebaš naučiti
Monarhija = oblik vladavine u kojoj vlast imaju vladari (kraljevi, carevi, monarski, vojvode, knezovi…), a vladarem se postaje nasljeđem i doživotno se obnaša ta funkcija. U srednjem vijeku nastaju dva tipa monarhija: apsolutistička i parlamentarna monarhija.
Apsolutistička monarhija = oblik vladavine u kojem monarh ima neograničenu vlast. U apsolutističkim monarhijama plemstvo je slabo, nema povlastica, vladar upravlja i vojskom i policijom. Građanstvo je sve veći oslonac vladara jer postaje važno za gospodarstvo koje donosi novac vladaru. Mnogi apsolutistički vladari uređivali su državu kako njima odgovara i tako su se ponašali kako su htjeli prema narodu. Primjeri apsolutističkih monarhija: Francuska, Austrija (Hasburška Monarhija), Rusko Carstvo
Francuska
Kralj Luj XIV. najpoznatiji je apsolutistički vladar. Sagradio je raskošan dvorac Versailles blizu Pariza. Tu je živio raskošno, održavao dvorske svečanosti i zabavljao se. Imao je puno dvorjana koji su mu pomagali u dnevnim poslovima. Francuska je ratovala s Engleskom oko prijestolja u 16. stoljeću kada izbija Stogodišnji rat, iako je trajao 116 godina. U tom su ratu Francuzi izgubili dosta teritorija, ali su pod vodstvom Ivane Orleanske uspjeli vratiti dio teritorija. Uz to je Francusku kao i ostalu Europu zahvatila kuga, pa je u Francuskoj broj stanovnika bio ukupno 17 milijuna. U vrijeme renesanse Francuska vodi ratove sa Svetim Rimskim Carstvom (Njemačke Narodnosti).



