Propast Atene i uspon Makedonije
Što trebaš naučiti
Nakon grčko-perzijskih ratova dolazi do suparništva između Atene i Sparte. Oba su polisa stvorila svoje saveze i oko sebe okupila saveznike.
Periklo je Atenu pretvorio u najveće pomorsko, trgovačko i obrtničko središte Grčke što je kod Sparte dovelo do nezadovoljstva i na kraju do izbijanja Peloponeskog rata.
Periklo je Atenu pretvorio u najveće pomorsko, trgovačko i obrtničko središte Grčke što je kod Sparte dovelo do nezadovoljstva i na kraju do izbijanja Peloponeskog rata.
Peloponeski rat
- od 431. do 404. g. pr. Kr. - rat između Sparte (Peloponeski savez) i Atene (Atički savez) te njihovih saveznika - o Peloponeskom ratu pisao je povjesničar Tukidid -> djelo „Povijest Peloponeskog rata“ Sparta je imala prevlast na kopnu, a Atena na moru. No, u ratu je pobijedila Sparta sa svojim saveznicima.
Posljedice Peloponeskog rata:
- Grčko gospodarstvo je uništeno – opustošena polja, stoka odvedena, trgovina uništena, smanjena proizvodnja - U Ateni je u vrijeme rata zbog loših higijenskih uvjeta izbila zaraza ili kuga od koje je stradao i Periklo - Atena uništena i natjerana na predaju -> morali srušiti atenske zidine, odreći se mornarice i prekomorskih posjeda - Sparta je izgubila stanovnike, Atena je izgubila dotadašnju moć - Rat je označio kraj grčke prevlasti na Sredozemlju i omogućila uspon Makedonije
