Nacizam je politički pokret u Njemačkoj. Nacistički pokret je doživio svoj uspon stvaranjem Trećeg Reicha - totalitarne države koju je od 1933. do 1945. vodio Adolf Hitler.

1938. godine u sastav Njemačkoga Carstva priključena je Austrija.

Sile Osovine su na početku bile Italija i Njemačka (Osovina Rim-Berlin), kasnije se pridružio Japan. Cilj Osovine je bio izgradnja novog svjetskog poretka i podjela teritorija koja su planirali osvojiti u budućnosti. Nakon pridruženja Japana osovina Rim-Berlin je dobila naziv \"Trojni pakt\".

Sudeti je njemačka manjina koja je živjela u Čehoslovačkoj na granici s Njemačkom. Hitler je tražio da se njihov teritorij pripoji Njemačkoj. Taj cilj je ostvario na Minhenskoj konferenciji 1938. god., kada su Francuzi i Englezi pristali na to kako bi izbjegli novi rat (politika popuštanja).

Staljinizam je politički režim u SSSR-u za vrijeme vladavine Josifa Visarionoviča Staljina.

1934. godine je sklopljen njemačko-poljski pakt o nenapadanju na 10 godina.

Ugovor o suradnji i prijateljstvu između Njemačke i Italije potpisan 1936. godine, prvi je i temeljni korak uspostave saveza Sile Osovine. Naziv je proizašao iz Mussolinijeve izjave kako će se „sve ostale europske države od tad obrtati na osovini Rim-Berlin\".

Militarizam je politika u kojoj prevladavaju vojne ideje. Demokraciju možemo definirati kao oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi njezinih građana kroz izbore. Anarhija (bezvlašće), oblik društva u kojem se nastoji poništiti svaki oblik nametnutog autoriteta.

Ideološke razlike su se očitovale kroz Španjolski rat - Nijemci su podržali F. Franca, a Sovjeti republikance. Iako je njihov pakt bio iznenađujuć, kasnije je otkriveno kako je pakt imao tajnu odredbu o podjeli interesa u istočnoj i jugoistočnoj Europi.

Vanjskopolitički ciljevi Njemačke koje je definirao Hitler su: izmjena Versajskog mirovnog ugovora, svi Nijemci trebaju živjeti u Velikoj Njemačkoj i novi životni prostor mora se osvojiti na istoku.

Glavni ciljevi Hitlera su bili jačanje vojske, teritorijalno širenje Njemačke i rušenje versajskog poretka. Gospodarstvo je prema Hitlerovim planovima služio samo vojnim potrebama (industrija municije, tenkova i oružja). Civilno gospodarstvo se moralo podrediti vojnim potrebama tako da su npr. automobilske tvornice proizvodile tenkove, vojne kamione i dr.

Sporazum o nenapadanju su potpisale Njemačka i Sovjetski Savez. Hitler i Njemačka su time htjeli izbjeći buduće ratovanje na dvije fronte (protiv Francuske i Sovjetskog Saveza), a Staljin i Sovjeti su htjeli izbjeći napad Njemačke i dobiti vrijeme za naoružavanje svoje vojske. Tajni dio sporazuma je sadržao ugovor o podjeli Poljske između Njemačke i Sovjetskog Saveza.

Ekspanzionistički znači \"osvajački\". Takvu politiku su vodile Njemačka i Italija u Drugom svjetskom ratu. Cilj je bio proširenje vlastitog teritorija i pokorenje drugih naroda.

Nakon pripojenja sudetske pokrajine Njemačkoj 1938. god. su Njemačka vojska je početkom 1939. god. zauzeli ostali dio Češke. Slovačka je je proglasila svoju neovisnost od Čehoslovačke. S time je Čehoslovačka prestala postojati.

1933. godine Adolf Hitler preuzima vlast, što mu je omogućilo da sve svoje težnje provede u djelo. Prvi korak je bio izlazak Njemačke iz Lige naroda. Prisjetimo se: Liga naroda je organizacija formirana nakon Prvog svjetskog rata s ciljem očuvanja mira i međunarodne suradnje.

Britanska, francuska i talijanska vlada je nastojala očuvati mir u Europi pa je 1938. godine potpisan Münchenski sporazum, čime je Hitleru priznato pravo na Sudete. Nakon toga je uslijedio potpuni raspad Čehoslovačke.

Članice Antikominternskog pakta su bili Njemačka i Japan. Cilj je bila borba protiv Sovjetskog Saveza i komunizma. Pakt je potpisan 1936. god.

Španjolska je 1931. godine proglašena republika. Teška socijalna i politička kriza je dovela do građanskog rata koji je trajao od 1936. do 1939. godine. Rat se vodio između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.

Britanska, francuska i talijanska vlada je nastojala očuvati mir u Europi pa je 1938. godine potpisan Münchenski sporazum, čime je Hitleru priznato pravo na Sudete.

Antikominternski pakt su potpisale Njemačka, Italija i Japan te time stupile u vojni savez.

Hitler je u zatvoru napisao \"Moju borbu\" (njem.\"Mein Kampf\") u kojoj je objasnio svoju političku i rasnu retoriku. U njoj je podržao borbu protiv komunizma, rasizam, mržnju prema Židovima i svim negermanskim narodima, a istovremeno je isticao superiornost njemačke arijevske rase.

Hitler je u zatvoru napisao \"Moju borbu\" (njem.\"Mein Kampf\") u kojoj je objasnio svoju političku i rasnu retoriku. U njoj je podržao borbu protiv komunizma, rasizam, mržnju prema Židovima i svim negermanskim narodima, a istovremeno je isticao superiornost njemačke arijevske rase.

Totalitarizam jest politički režim utemeljen na sveobuhvatnoj ideologiji i teroru koji kontrolira sva područja ljudskoga života, dakle državna vlast ima apsolutnu kontrolu nad svim zbivanjima u državi.

Na čelu Sovjetskog saveza za vrijeme Drugog svjetskog rata se nalazio Jozef Staljin. Lenjin je bio osnivač Sovjetskog Saveza 1917. god., a Molotov je bio ministar rata za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Netočno! Ponovno naoružavanje njemačke vojske, ulazak u Prorajnu i pripojenje Austrije Njemačkoj su samo neka od izravnih kršenja odredbe Versajskog mira nakon Prvog svjetskog rata.

Fašizam je politički režim u Italiji u razdoblju od 1922. do 1945. godine.

Englezi i Francuzi nisu reagirali na kršenje Versajskog mira od strane Njemačke. Englezi i Francuzi su vodili politiku popuštanje jer nisu željeli novi rat.

Sile Osovine - savez nacističke Njemačke i fašističke Italije, sklopljen 1936. godine potpisivanjem sporazuma o prijateljstvu. Taj se naziv - Osovina, koristi zato što je Mussolini tada rekao da će se Europa otad kretati na osi Rim-Berlin.