Pobjeda Saveznika

Amerikanci su bacili dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Japan je potpisao 2. rujna 1945. god. bezuvjetnu kapitulaciju. Time je Drugi svjetski rat konačno završio.

Početkom svibnja 1945. sovjetska vojska je ušla u Berlin i u tom gradu je Njemačka potpisala bezuvjetnu kapitulaciju 8. svibnja 1945.

Kamikaze su japanski piloti samoubojice koji su pri kraju rata svojim zrakoplovima napadali američke ratne brodove.

Velike probleme Amerikancima u bitkama na Pacifiku stvarali su japanski piloti samoubojice - kamikaze. Iako su Amerikanci osvajali sve više otoka i približavali se Japanu, vodstvo zemlje još nije pristajalo na predaju.

Savezničkim iskrcavanjem u Normandiji započela je operacija Overlord i otvoreno je zapadno bojište. Bila je to najveća kombinirana vojna operacija u povijesti.

Njemačka je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju koja je stupila na snagu 8. svibnja 1945. god. na zapadnom bojištu i 9. svibnja 1945. na istočnom bojištu. Radi toga se 9. svibnja danas slavi kao \"Dan Europe\".

Nakon dvije atomske bombe i skoro 200 000 žrtava, japansko vodstvo je pristalo na kapitulaciju. Bezuvjetnu kapitulaciju Japan je potpisao na palubi broda Missouri 2. rujna 1945. čime je nakon šest dugih godina završio Drugi svjetski rat.

Velike probleme Amerikancima u bitkama na Pacifiku stvarali su japanski piloti samoubojice - kamikaze. Iako su Japanci gubili sve više teritorija, vodstvo zemlje još nije pristajalo na predaju. Zato su Amerikanci odlučili upotrijebiti novo, strašno oružje - atomsku bombu.

Poljaci su podignuli ustanak u Varšavi kad je Crvena armija bila nadomak gradu, želeći osloboditi grad i postaviti vlst odanu izbjegličkoj vladi. No Nijemci u uspjeli ugušiti ustanak i poginulo je jako puno poljskih civila, a grad je do temelja razoren. Staljin nije poslao Crvenu armiju u pomoć ustanicima, želeći oslabiti položaj poljske izbjegličke vlade.

Englezi i Amerikanci su okupili ratnu tehniku i vojnike u jugoistočnom dijelu Velike Britanije. Iskrcavanje anglo-američke vojske je slijedilo 6. lipnja 1944. god. (Dan D) u Normandiji na sjevernoj obali Francuske. Iskrcavanje savezničke vojske je označilo početak konačnog oslobođenja zapadne Europe od njemačke okupacije.

Saveznici su prema odluci Potsdamske konferencije podijelili Njemačku i Austriju na četiri okupacijske zone, to su američka, britanska, sovjetska i francuska zona.

Amerikanci su bacili dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Englezi i Amerikanci su okupili ratnu tehniku i vojnike u jugoistočnom dijelu Velike Britanije. Iskrcavanje anglo-američke vojske je slijedilo 6. lipnja 1944. god. (Dan D) u Normandiji na sjevernoj obali Francuskoj. Iskrcavanje savezničke vojske je označila početak konačnog oslobođenja zapadne Europe od njemačke okupacije.

Savezničkim iskrcavanjem u Normandiji 6. lipnja 1944. godine započela je operacija Overlord i otvoreno je zapadno bojište. Bila je to najveća kombinirana vojna operacija u povijesti.

Amerikanci su bacali dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Velika trojica (Roosevelt, Churchill i Staljin) su se u veljači 1945. drugi put sastali. Konferencija je bila u Jalti na poluotoku Krimu. Saveznici su se dogovorili da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati, podjela Njemačke na četiri zone (američku, francusku,sovjetsku i francusku) te održavanje slobodnih i demokratskih izbora u oslobođenim zemljama.

Velika trojica (Roosevelt, Churchill i Staljin) su se u veljači 1945. drugi put sastali. Konferencija je bila u Jalti na poluotoku Krimu. Saveznici su se dogovorili da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati, podjela Njemačke na četiri zone (američku, francusku, sovjetsku i francusku) te održavanje slobodnih i demokratskih izbora u oslobođenim zemljama.

Velika trojica (Roosevelt, Churchill i Staljin) su se u veljači 1945. drugi put sastali. Konferencija je bila u Jalti na poluotoku Krimu. Saveznici su se dogovorili da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati, podjela Njemačke na četiri zone (američku, francusku,sovjetsku i francusku) te održavanje slobodnih i demokratskih izbora u oslobođenim zemljama. No, unatoč tome slobodni izbori nisu se održali. 

Njemačka je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju koja stupila na snagu 8. svibnja 1945. god. na zapadnom bojištu i 9. svibnja 1945. na istočnom bojištu. Radi toga se 9. svibnja danas slavi kao \"Dan Europe\".

Amerikanci su bacali dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Amerikanci su bacili dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Amerikanci su bacili dvije atomske bombe na Japan. Prva atomska bomba je 6. kolovoza 1945. god. bačena na Hirošimu, a druga 9. kolovoza 1945. god. na Nagasaki.

Saveznici su prema odluci Potsdamske konferencije podijelili Njemačku na četiri okupacijske zone, to su američka, britanska, sovjetska i francuska zona. Zapadni saveznici su se dogovorili oko ujedinjenja triju zapadnih zona (francuske, američke i britanske zone), s time se nisu složili Sovjeti pa su Sovjeti odgovorili totalnom blokadom zapadnog Berlina.

Japan je potpisao 2. rujna 1945. god. bezuvjetnu kapitulaciju. S time je Drugi svjetski rat konačno završio.

Albert Einstein je bio poznati fizičar koji je potaknuo i značajno djelovao u razvoju prve atomske bome. Tajna operacija razvijanja atomske bombe se je zvala \"Manhattan project\". SAD je bila prva zemlja koja je razvijala atomsku bombu.

Englezi i Amerikanci su okupili ratnu tehniku i vojnike u jugoistočnom dijelu Velike Britanije. Iskrcavanje anglo-američke vojske je slijedilo 6. lipnja 1944. god. (Dan D) u Normandiji na sjevernoj obali Francuske. Iskrcavanje savezničke vojske je označilo početak konačnog oslobođenja zapadne Europe od njemačke okupacije.

Englezi i Amerikanci su okupili ratnu tehniku i vojnike u jugoistočnom dijelu Velike Britanije. Iskrcavanje anglo-američke vojske je slijedilo 6. lipnja 1944. god. (Dan D) u Normandiji na sjevernoj obali Francuske. Iskrcavanje savezničke vojske je označilo početak konačnog oslobođenja zapadne Europe od njemačke okupacije.

Velika trojica (Roosevelt, Churchill i Staljin) su se u veljači 1945. drugi put sastali. Konferencija je bila u Jalti na poluotoku Krimu. Saveznici su se dogovorili da Njemačka mora bezuvjetno kapitulirati, podjela Njemačke na četiri zone (američku, francusku, sovjetsku i francusku) te održavanje slobodnih i demokratskih izbora u oslobođenim zemljama. No, unatoč tome slobodni izbori nisu se održali.

Saveznici su na konferenciji u Jalti na Krimu na početku 1945. god. donijeli odluku o osnivanju Organizacije ujedinih naroda (ONU). Cilj organizacije je mirno rješavanje međunarodnih sporova. ONU je konačno utemeljena 26.6.1945. god., a sjedište je u New Yorku.

Stanje za vrijeme blokovske podijele svijeta u kojoj nije došlo do međusobnog rata se zove \"hladni rat\". SAD i Sovjetski savez nisu vodili međusobni rat. Kuba je nakon puča Fidela Castra (Fidel Kastro) usko surađivalo sa Sovjetskim savezom. Sovjeti su stacionirali na Kubi atomsko oružje, što je vodio do tzv. \"kubanske krize\". SAD je zatražio da se ukloni ta opasnost, pa je došlo 1961. god. do Kubanske krize.

Početkom svibnja 1945. sovjetska vojska je ušla u Berlin i u tom gradu je Njemačka potpisala bezuvjetnu kapitulaciju 8. svibnja 1945.