Operacijom Bljesak su udružene jedinice Hrvatske vojske i specijalne policijske jedinice oslobodile prostor zapadne Slavonije i Posavine. Time je otvorena autocesta i doprlo se do rijeke Save.

U kolovozu 1995. godine počela je akcija Oluja. Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice su krenule u napad 4. kolovoza 1995. godine u zaleđu Knina do Jasenovca. Operacija je trajala do 10. kolovoza.

Operacija Gusar ili Maslenica imala je kao glavni cilj oslobađanje područja Maslenice, jer je to bilo važno prometno područje za povezivanje Dalmacije i Hrvatske. Oslobođena je i luka Zemunik te područje Maslenice.

Reintegracija označava povratak nečega što je oduzeto. U smislu rata, označava vraćanje teritorija koji su oduzeti Hrvatskoj i okupirani.

U studenom 1995. godine je vodstvo pobunjenih Srba pristalo na potpisivanje Erdutskog sporazuma, kojim je dogovorena mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja. Proces mirne reintegracije trajao je od 1996. do 1998. godine, kad je hrvatskoj vlasti vraćen nadzor nad onim dijelom koji ima danas u cijelosti.

Hrvatske vojno-oslobodilačke operacije nisu bile usmjerene samo na oslobođenje hrvatskih teritorija, nego i dijelom onih u Bosni i Hercegovini, a sve u dogovoru hrvatskog i bosanskohercegovačkog predsjednika. Hrvatske su snage operacijom Oluja deblokirale i Bihać na teritoriju BiH.

Milan Martić bio je vođa srpskih pobunjenika u Hrvatskoj. Zbog osvete za operaciju Bljesak naredio je raketiranje hrvatskih gradova. Stradao je i Zagreb.

Operacija Bljesak počela je 1. svibnja, a u samo 32 sata oslobođeni su Okučani, Jasenovac i Stara Gradiška, odnosno područja zapadne Slavonije i Posavine. Bljesak je trajao 1. i 2. svibnja 1995. godine.

Do listopada 1991. godine je zauzeto zaleđe Zadra, a sam grad zadar je napadnut i doživo je teška razaranja i stradanje stanovnika. Kao i Dubrovnik, i Zadar je bio bez struje i vode. Sve to je dovelo do oslobodilačke operacije Maslenica, kojom je ovo područje oslobođeno.

Budući da je Bihać pod opsadom bio 3 godine, postojala je mogućnost da dođe do velikog genocida kao što se dogodio u Srebrenici. Zato je bilo važno da se što prije pokrene vojno-redarstvena operacija kojom će se osloboditi Bihać.

U prijepodnevnim satima 5. kolovoza 1995. godine 7. i 4. gardijska brigada Hrvatske vojske je oslobodila Knin. Taj dan se danas obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

U prijelaznoj fazi do povratka teritorija koji su bili okupirani pod upravu Republike Hrvatske, Podunavljem je upravljala prijelazna uprava na čelu s Jacquesom Paulom Kleinom. Prijelaza uprava završila je 15. siječnja 1998. godine. Tada je Hrvatska uspostavila nadzor nad međunarodno priznatim granicama Republike Hrvatske.

5. kolovoza 1995. godine je operacijom Oluja oslobođen Knin i ostala područja Hrvatske osim Podunavlja. Stoga se na taj dan obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

Operacijom Oluja oslobođeni su svi ostali okupirani dijelovi Hrvatske osim Podunavlja. To je uključivalo Liku, Kordun, Banovinu, područja oko Knina i Knin.

S obzirom na to da Srbi nisu otvorili autocestu Zagreb-Beograd na potezu Zagreb-Lipovac, hrvatske su snage povele vojno-redarstvenu operaciju Bljesak u svibnju 1995. godine.

Od jeseni 1994. do ljeta 1995. hrvatske snage su provodile oslobodilačke vojne operacije. Tako su uspjele stvoriti dobre preduvjete za konačno oslobođenje Hrvatske na okupiranim teritorijima.

U srpnju 1995. godine vojska Republike Srpske i paravojne postrojbe su u Srebrenici u Bosni i Hercegovini ubile preko 8000 muslimanskih muškarac i dječaka. Oni koji su počinili genocid su osuđeni, no nisu svi odslužili zatvorsku kaznu do kraja.

Operacija Bljesak počela je 1. svibnja, a u samo 32 sata oslobođeni su Okučani, Jasenovac i Stara Gradiška, odnosno područja zapadne Slavonije i Posavine. Bljesak je trajao 1. i 2. svibnja 1995. godine.

Nakon Oluje, postalo je jasno da bi novom operacijom Hrvatska oslobodila i ostatak Hrvatske. Okupirano je ostalo područje Baranje, istočne Slavonije i zapadnog Srijema. To je područje kasnije mirno vraćeno u teritorij Republike Hrvatske.

Knin je bio središte pobunjenih Srba i u njemu je proglašena SAO Krajina. Kada bi se oslobodio Knin, to bi značilo i slom neprijateljskih snaga i srpskog otpora. Knin je oslobođen 1995. godine.

U rujnu 1991. zauzeto je područje Maslenice, koje je bilo važno za prometnu komunikaciju Dalmacije i Hrvatske. Stoga je to područje bilo važno osloboditi. U siječnju 1993. godine pokrenuta je oslobodilačka operacija Maslenica ili Gusar, koja je oslobodila zadarsko zaleđe i područje oko srušenog Masleničkog mosta.