Napredovanje Osovine

Japanci su 7. prosinca 1941. god. bez objave rata napali američku ratnu luku Pearl Harbour na Havajima. Veliki broj američkih ratnih brodova te zrakoplova je bio uništen ili oštećen. Idućeg dana su SAD objavile rat Japanu. Nijemci i ostale članice Trojnog pakta su kao odgovor na to objavili rat SAD-u.

Njemački naziv za \"strategiju munjevitog rata\" je \"Blitzkrieg\". \"Anschluss\" znači pripojenje Austrije Njemačkoj, a \"desant\"je spuštanje većeg broja vojnika na neprijateljski teritorij.

Sovjetska vojska je 1939. god. nakon podjele Poljske između Njemačke i Sovjetskog Saveza zauzela baltičke zemlje Estoniju, Latviju i Litvu.

Nova francuska vlada je nakon francuske kapitulacije usko surađivala s Njemačkom. Novo sjedište francuske vlade na neokupiranom teritoriju je bio Vichy.

Trojni pakt nastaje kada se silama Osovine pridružuje Japan, u rujnu 1940. godine. Paktu su se pridružile i Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Slovačka. Španjolska je bila neutralna država.

Njemačka vojska je u travnju 1940. godine napala Dansku i Norvešku. Danska se predala nakon samo jednog dana, a Norveška je dobila vojnu pomoć od Francuske i Velike Britanije, ali se ipak predala nakon tri mjeseca.

Njemačka je u svibnju 1940. napala i zauzela zemlje Beneluxa (Belgiju, Nizozemska i Luksemburg) kako bi napala Francusku na njezinoj sjevernoj granici. Sjeverna granica je bila manje vojno učvršćena od izravne granice Francuske i Njemačke. Na izravnoj granici s Njemačkom, Francuzi su izgradili tzv. \"Maginotovu liniju\" sa sustavom bunkera.

Od samih početaka rata, SAD ekonomski i oružjem potpomaže Saveznicima, a potpisivanjem Atlantske povelje 1941. godine utemeljena je antifašistička koalicija. Potpisali su je Franklin Roosevelt, predsjednik SAD-a, i Winston Churchill, premijer Velike Britanije. Atlantska povelja je sadržavala zajedničke ciljeve te njihovu zamisao o uređenju svijeta nakon rata.

Nakon francuske kapitulacije ostala je samo Velika Britanija koja je pružala Njemačkoj veliki otpor. Novi britanski predsjednik vlade, Winston Churchill je izjavio: \"Ne mogu vam obećati ništa osim krvi, patnje, suze i znoja.\" S time je htio pripremiti stanovništvo na otpor protiv Njemačke.

Nakon što je Hitler odustao od osvajanja Velike Britanije, njemačka vojska je 22. lipnja 1941. god. napala Sovjetski Savez. Taj napad je bio dugo planiran unatoč Paktu o nenapadanju. Ime operacije napada na Sovjetski Savez je bio \"Plan Barbarossa\". Nijemci su ovaj rat smatrali kao obračun s komunizmom.

Drugi svjetski rat je počeo njemačkom napadom na Poljsku 1.9.1939. god.

Italija se nije odmah priključila ratu. U lipnju 1940. godine Italija staje na stranu Njemačke.

Nakon njemačkog napada na Poljsku, sovjetska je vojska zauzela i okupirala istočni dio Poljske i pripojili ga Sovjetskom Savezu. Tu reakciju su nijemci očekivali jer je to bilo dogovoreno u njemačko-sovjetskom sporazumu o nenapadanju.

Japan je već 1930-ih osvojio Kinu i jugoistočnu Aziju. Nakon japanskog napada na američku vojnu luku Pearl Harbour na Havajima, Japanci su osvojili i Filipine, Indoneziju, Maleziju, Singapur te veliki broj strateško važnih otoka na Pacifiku. Time su ostvariti prevlast u istočnoj Aziji i na Pacifiku.

Od samih početaka rata, SAD ekonomski i oružjem potpomaže Saveznicima, a potpisivanjem Atlanstke povelje 1941. godine utemeljena je antifašistička koalicija. Potpisali su je Franklin Roosevelt, predsjednik SAD-a, i Winston Churchill, premijer Velike Britanije. Atlantska povelja je sadržavala zajedničke ciljeve te njihovu zamisao o uređenju svijeta nakon rata.

Hitler je u proljeće 1941. godine okupirao Jugoslaviju i Grčku te je glavninu snaga prebacio prema istoku Europe.

Japanci su 7. prosinca 1941. god. bez objave rata napali američku ratnu luku Pearl Harbour na Havajima. Veliki broj američkih ratnih brodova te zrakoplova je bio uništen ili oštećen. Idućeg dana su SAD objavile rat Japanu. Nijemci i ostale članice Trojnog pakta su kao odgovor na to objavili rat SAD-u.

Drugi svjetski rat je počeo njemačkom napadom na Poljsku 1.9.1939. god.

Francuska i Velika Britanija su objavili rat 3.9.1939. god. Njemačkoj, dva dana nakon njemačkog napada na Poljsku.

Hitler je u proljeće 1941. godine okupirao Jugoslaviju i Grčku te je glavninu snaga prebacio prema istoku Europe.

Objavljivanjem rata Njemačkoj, Velika Britanija i Francuska su time pokrenule antifašističku koaliciju koju povjesničari još nazivaju Saveznici.

Njemačko vojno zrakoplovstvo je bombardirao britanske gradove, prometnice i industriju. Njemački cilj je bio prisiliti Veliku Britaniju na kapitulaciju, zato je Hitler dao zapovijed da se bombardira civilne stambene četvrte kako bi bio čim veći broj civilnih stradalih. Od rujna 1940. god. vodila se velika zračna bitka za Britaniju. No, Velika Britanija se je uz pomoć njezinih brzih lovačkih aviona obranila i Hitler je odustao od osvajanja Velike Britanije.

Sile Osovine su na početku bile Italija i Njemačka (Osovina Rim-Berlin), kasnije se pridružio i Japan. Cilj Trojnog pakta je bio izgradnja novog svjetskog poretka i podjela teritorija koja su planirali osvojiti te međusobna vojna pomoć. Nakon pridruženja Japana, Osovina Rim-Berlin je dobila naziv \"Trojni pakt\". Kasnije su se pridružile i Mađarska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska.