Društveni život u prvoj jugoslavenskoj državi

Tjelesno je kažnjavanje u školama bilo dozvoljeno, a učitelji su najčešće koristili šibu kao sredstvo. Učenike se kažnjavalo šibanjem po dlanovima, klečanjem na koljenima, stajanjem u kutu i dr.

Nastup tamnopute plesačice Josephine Baker naišao je na žestoke kritike svećenstva te su tijekom nastupa bacili smrdljivu bombu. Josephine Baker je bila proturasistička aktivistica te je okupljala i uzdržavala napuštenu djecu raznih rasa.

Mara Matočec je poznata kao spisateljica i političarka u Seljačkom pokretu braće Radić. Velika je zagovornica emancipacije i prava žena. Isticala je važnost pismenosti i školovanja. Pisala je za Zagorkin list Hrvatica.

Stanovnici sela su nosili odjeću koju danas nazivamo narodna nošnja. Primjerci narodnih nošnji se čuvaju u etnografskim i zavičajnim muzejima i zbirkama.

Život seljaka je bio vezan u najvećoj mjeri na sezonske poljoprivredne radove. Gradovi su u velikoj mjeri ovisili upravo o selu, odnosno o opskrbi sa sela i robi koja se kupovala na tržnicama.

Marija Jurić Zagorka je hrvatska književnica i novinarka. Pokrenula je i uređivala Ženski list i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Najpoznatije književno djelo Marije Jurić Zagorke je Grička vještica.

Siromašni dio naroda nije vidio smisao upisivanja djece u školu, jer su smatrali da će djeca ionako nastaviti raditi na poljoprivredi.

Iako su vlasti nastojale povećati pismenost naroda, u školu se nije upisivao velik broj djece. U prosjeku je u školama bilo upisano više dječaka.

Društveni život grada se uvelike razlikovao od društvenog života sela. U gradu je bilo više institucija oko kojih se okupljao društveni i kulturni život, kao što su primjerice knjižnice, muzeji, kazališta. Život na selu je bio usmjeren na poljoprivredne radove, vjerske svetkovine i tradicionalne običaje.

1927. godine je izgrađena zgrada zagrebačke burze. Međuratno razdoblje je bilo doba procvata hrvatske židovske zajednice. Tijekom tog vremena je velik broj poslovnih i privatnih zgrada u Zagrebu projektirano od strane arhitekata židovskog porijekla.