Nakon raspada Austro-Ugarskog Carstva na njegovim prostorima nastaju sljedeće države: Mađarska, Austrija, Država Slovenaca, Hrvata i Srba (kasnije KSHS), Čehoslovačka, Poljska. Neke države su raspadom Austro-Ugarskog Carstva dodatno proširile svoje teritorije, na primjer Rumunjska i Bugarska.

Pred kraj i nakon Prvog svjetskog rata stanovništvo je zahvatila pandemija španjolske gripe. Riječ pandemija znači da se bolest proširila na velika prostranstva, više država, cijeli kontinent ili svijet. Nažalost, od posljedica španjolske gripe kao i ratnih sukoba, umrlo je između 20 i 50 milijuna ljudi.

Pandemija označava širenje infekcijske (zarazne) bolesti širokim geografskim regijama, a može biti kontinentalnih ili globalnih razmjera. Tijekom povijesti čovječanstva zabilježeno je nekoliko pandemija: kuga, velike boginje, španjolska gripa, HIV i aktualna pandemija bolesti COVID-19.

Ratna privreda ili proizvodnja jest poseban oblik gospodarskog života koji se javlja u državama obuhvaćenim ratom. Tada se u tim državama industrija okreće u korist oružanih snaga pa su mnogi morali napustiti svoje dotadašnje poslove i raditi, na primjer, u tvornici oružja i streljiva. Suprotan proces gospodarskog života jest mirnodopska privreda i povratak na nju nakon ratne proizvodnje nije bio nimalo lak i tekao je sporo jer su ratom zahvaćene države bile gospodarski iscrpljene.

Nakon raspada Austro-Ugarskog Carstva na njegovim prostorima nastaju sljedeće države: Mađarska, Austrija, Država Slovenaca, Hrvata i Srba (kasnije KSHS), Čehoslovačka, Poljska. Neke države su raspadom Austro-Ugarskog Carstva dodatno proširile svoje teritorije, na primjer Rumunjska i Bugarska.

Poslije Prvog svjetskog rata (1923.) u Turskoj je došlo do revolucije čiji je vođa bio Mustafa Kemal Atatürk (otac Turaka). Time je u Turskoj srušen sultanat, a Turska je proglašena republikom. U tom su periodu provedene mnoge reforme s ciljem modernizacije koje su Tursku približile zapadnim državama. Uvedeni su građanski zakoni, nova pravila o odjeći, ženama je dano pravo glasa itd.

Poslije Prvog svjetskog rata (1923.) u Turskoj je došlo do revolucije čiji je vođa bio Mustafa Kemal Atatürk (otac Turaka). Time je u Turskoj srušen sultanat, a Turska je proglašena republikom. U tom su periodu provedene mnoge reforme s ciljem modernizacije koje su Tursku približile zapadnim državama. Uvedeni su građanski zakoni, nova pravila o odjeći, ženama je dano pravo glasa itd.

U Rusiji su 1917. godine izbile dvije revolucije. Prva revolucija dogodila se u veljači 1917. godine i zbog toga se naziva Februarska (Veljačka) revolucija. Paralelno s tim događajem jačaju i boljševici (sovjeti) pa nastaje dvovlašće. Boljševici na čelu s V. Lenjinom preuzimaju vlast u drugoj, Listopadskoj (Oktobarskoj) revoluciji, u listopadu 1917. godine. Tada je srušena privremena vlada A. Karenskog te je uspostavljen jednostranački partijski sustav. Nakon što je srušen carski režim, Rusija nakon spomenutih revolucija, 1922. godine postaje prva komunistička država svijeta (Sovjetski savez, odnosno Savez sovjetskih socijalističkih republika).

U prvim godinama Prvog svjetskog rata američki predsjednik Thomas W. Wilson vodio je politiku neutralnosti. Zbog blokade Centralnih sila na moru, SAD je prodajom ratnoga materijala zemljama Antante stekao golemi financijski i politički dobitak. To je stvorilo silnu privrednu vezu u zemlji pa se izvoz od 1914. do 1917. gotovo utrostručio. Nakon rata SAD je ušao u razdoblje poslijeratnoga prosperiteta (gospodarskog boljitka).

Veliki rat drugi je naziv za Prvi svjetski rat koji je bio prvi globalni (svjetski) sukob u povijesti čovječanstva. Posljedice koje je rat ostavio na gospodarstvo i čovječanstvo bile su ogromne. Mnogi ljudi, prije svega vojnici umirali su i nakon rata zbog loših uvjeta života. U tom su se ratu sukobila dva vojna saveza, Antanta (Rusija, VB, Francuska, Italija, SAD) i Trojni savez (Njemačka, Austro-Ugarska, Bugarska i Osmansko Carstvo).