Širenje SAD-a. Građanski rat

Američki građanski rat 1861.-1865. odvijao se između Konfederacije koje su sačinjavale savezne države koje se nisu slagale s idejom ukinuća ropstva i koje su se same izdvojile iz SAD-a i Unije koju su sačinjavale preostale države SAD-a, uglavnom sa sjevera, koje su podržavale ideje o ukinuću ropstva.

Robovi su preko oceana na američke kontinente dovođeni iz Afrike.

S obzirom da sjever SAD-a nije ovisio o robovima u onoj mjeri koliko je o njima ovisio jug, na sjeveru su se ponajprije pojavile ideje o ukinuću ropstva.

Iste godine, 1861. kada je Abraham Lincoln izglasan za predsjednika SAD-a došlo je do početka Američkog građanskog rata. Zbog njegovih ideja o ukinuću ropstva, južne države SAD-a nisu ga podržale već su se međusobno počele ujedinjavati u takozvanu Konfederaciju te su izabrale vlastitog predsjednika. Rat je započeo jer je Konfederacija napala Uniju (države SAD-a uglavnom sa sjevera koje su prihvaćale A. Lincoln-a i ideje o ukinuću ropstva).

Trinaest prvih država SAD-a nalazilo se na istoku američkog kontinenta.

Industrijalizacija je bila tipičnija za sjever SAD-a, dok su na jugu prevladavale robovlasničke plantaže.

Apaši su indijansko, domorodačko američko pleme koje se posljednje predalo vlastima SAD-a. Geronimo je bio vođa posljednje jedinice Apaša koja se predala. On nije bio poglavica ovog plemena, međutim, domorodci su pod njegovim vodstvom odolijevali vlastima SAD-a.

Izvršnu vlast, odnosno ovlasti predsjednika, 1861. godine preuzima Abraham Lincoln. On je po redu šesnaesti američki predsjednik, a zalagao se za ukinuće ropstva.

Abolicionizam je naziv za pokret za ukinuće ropstva koji se pojavio na sjeveru SAD-a.