Leukociti ili bijele krvne stanice su obrambene (imunološke) stanice koje štite organizam od bolesti. Neki leukociti imaju protutijela za bolesti, a neki idu u međustanične prostore i kad uzročnika bolesti obuhvate lažnim nožicama i pojedu ga.

Tijelom čovjeka protječu arterijska i venska krv. Arterijska krv bogata je kisikom i hranjivim tvarima. Ima svjetlocrveno boju, dok je venska krv siromašna s kisikom i hranjivim tvarima i ima tamnocrvenu boju.

Arterije su žile kojima krv bogata kisikom izlazi iz srca. Arterije imaju debelu stijenku građenu od mišićnih i elastičnih vlakana - arterije se mogu stezati i tako potiskuju krv kroz žilu. Aorta izlazi iz srca i to je najveća arterija.

Krvožilni sustav je sustav koji osigurava prijenos tvari do svih stanica u tijelu, a sastoji se od srca, krvnih žila i krvi. Srce djeluje kao pumpa koja stezanjem srčanom mišića pumpa krvi iz srca u žile. Stezanjem žila krv se dalje tjera po cijelom tijelu.

Hemoglobin je crveni pigment u eritrocitima koji krvi daje crvenu boju. Uloga hemoglobina je vezanje plinova. Kisik se veže na željezni ion u hemoglobinu i tako se može transportirati po tijelu.

Krv ima ulogu u transportu plinova, transportu hranjivih tvari, transportu otpadnih tvari, transportu hormona, stvaranju limfe, termoregulaciji i obrani organizma.

Trombociti su krvne pločice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi i tako sprječavaju krvarenje. Trombociti nastaju u koštanoj srži raspadanjem posebnih velikih stanica. Fibrinogen je bjelančevina u krvnoj plazmi koja zajedno s trombocitima stvara krvni ugrušak koji popravlja oštećenja žila i zaustavlja krvarenje.

Otkucaji srca, bilo ili puls je zvuk zatvaranja i srčanih zalisaka. Slušanje pulsa možemo odraditi koliko brzo srce kuca. Normalna puls odraslog čovjeka je 60 do 80 otkucaja u minuti, no taj se broj može brzo povećati prilikom fizičke aktivnosti, napora, stresa i straha kada srce krv pumpa brže kao bi se moglo osloboditi više energije.

Krv opskrbljuje stanice s tvarima koje su neophodne za funkcioniranje, a također odnosi i otpadne produkte metabolizma do organa koji su zaduženi za njihovo odstranjivanje iz tijela.

Krv se sastoji od dva dijela: krvne plazme i krvnih stanica. Krvna plazma je tekući dio krvi i većinski se sastoji od vode, otopljenih proteina, soli itd. Krvne stanice su eritrociti, trombociti i leukociti.

Limfni sustav je razgranati sustav žila koji se sastoji od limfe, limfnih čvorova i limfnih žila. Limfnim žilama kola limfa koja se sastoji od krvne plazme i leukocita te ima ulogu u obrani organizma od bolesti.

Eritrociti (crvene krvne stanice) su najbrojnija vrsta krvnih stanica. Imaju ulogu prijenosa plinova (kisika i ugljičnog dioksida). Eritrociti su crvene boje zbog pigmenta hemoglobina. Eritrociti čovjeka gube jezgru kao odrasle stanice.

Krvni tlak (za čovjeka) ima normalnu vrijednost od 120/80 mm Hg. Krvni tlak se smanjuje s gubitkom krvi. Starost, stres, nezdrave životne navike mogu povisiti krvni tlak.

Kod čovjeka srce je četverodijelno i sastoji se od dvije manje - komore pretklijetke u koje krv iz tijela dolazi u srce i dvije veće komore - klijetke iz kojih krv izlazi iz srce.

Aorta izlazi iz srca i to je najveća arterija. Ona iz srca izvodi krv bogatu kisikom.

Srčani zalisci se nalaze između pretklijetke i klijetke. Oni omogućuju tok krvi samo u jednom smjeru i sprječavaju njeno vračanje (iz klijetke u pretklijetku). Zvuk zatvaranja srčanih zaliska možemo čuti i osjetiti te ga nazivamo bilo (puls).

Venska krv je krv bogata ugljikovim dioksidom. Ona venama dolazi do pluća gdje se odvija izmjena plinova između kapilara i plućnih mjehurića.

Životinje (i ljudi) najviše energije troše tijekom napornih aktivnost kao što su intenzivni treninzi ili planinarenje. No energija se troši i kada \"radimo ništa\" jer nam je energija potrebna samo da budemo živi.

Krv je tjelesna tekućina, odnosno tekuće tkivo koje je zastupljeno u tijelu odraslog čovjeka s oko 5 l. U slučaju velikog gubitka, dolazi do ozbiljnih medicinskih posljedica ili smrti.

Kapilare su najmanje krvne žile s vrlo tankom stijenkom kroz koju je moguća izmjena plinova difuzijom, one odvode kisik i hranjive tvari od svih stanica. Kapilare povezuju arterije i vere kroz cijelo tijelo - krv s kisikom iz arterija dovode u stanice, a krv s ugljičnim dioksidom od stanice odvode u vene.