Kriza Osmanskoga Carstva i borbe za oslobođenje od osmanlijske vlasti

Osmansko Carstvo je bilo na koljenima i prisilno je potpisalo mir u Srijemskim Karlovcima 1699. godine.Ovim mirom Osmansko Carstvo je izgubilo gotovo cijelu Ugarsku, Slavoniju, Liku te zapadni Srijem. Ova područja su pala u ruke Habsburške Monarhije. S time je najveći dio hrvatskih zemalja bio oslobođen od osmanske vlasti. Usprkos hrvatskih očekivanja, bečki dvor nije vratio oslobođena područja Hrvatskoj nego ih je priključio Vojnoj krajini. Tako da je Slavonija tek 1745. god. bila vraćena Hrvatskoj.

Savez sklopljen radi potiskivanja Osmanlija iz Europe se zove Sveta liga. Činile su ga Habsburška monarhija, Poljska i Mletačka Republika.

Odredbama mira u Srijemskim Karlovcima stvorena je hrvatska granica s Bosnom. Ta se granica održala sve do danas.

Sveta Liga (1571. god.) je bilo udruženje Venecije, papinske države i Španjolske protiv osmanskog Carstva. Prvi veliki uspjeh Svete Lige je bila pobjeda u pomorskoj bitci kod otoka Lepanta 1571. god. kad je osmanska vojska izgubila više od 200 brodova i 25.000 vojnika.

Osmansko Carstvo je bilo na koljenima i prisilno je potpisalo mir u Srijemskim Karlovcima 1699. godine.Ovim mirom Osmansko Carstvo je izgubilo gotovo cijelu Ugarsku, Slavoniju, Liku te zapadni Srijem. Ova područja su pala u ruke Habsburške Monarhije. S time je najveći dio hrvatskih zemalja bio oslobođen od osmanske vlasti. Usprkos hrvatskih očekivanja, bečki dvor nije vratio oslobođena područja Hrvatskoj nego ih je priključio Vojnoj krajini. Tako da je Slavonija tek 1745. god. bila vraćena Hrvatskoj.

Sveta liga je savez država protiv Osmanskog Carstva. Osnivači su bile Sveta stolica (Papinska država), Habsburška Monarhija, Poljska i Venecija.

Uzroci velike krize Osmanskog Carstva su bili višestruki. Otkriće pomorskog puta do Indije oko Afrike je smanjilo kopnenu trgovinu preko Osmanskog Carstva i značio je gospodarsko slabljenje zbog nedostatka novca. Posljedica nedostatka novca je bila ta da je oprema osmanske vojske zaostajala za sve snažnijim i modernijim vojskama europskih država. Također je osmanska vojska izgubila nadzor nad Sredozemnim i Crnim morem nakon bitke kod Lepante 1571. godine .

Mir u Srijemskim Karlovcima je zaključen 1699. godine. Njime je Osmansko Carstvo izgubilo velika područja.

Osmanlije su 1683. godine, pod vodstvom velikog vezira Kara Mustafe, još jednom stigli do Beča. Opkoljenom gradu stigle su poljska i njemačka vojska u pomoć i tako ga spasile od prodora Osmanlija.

Usprkos hrvatskih očekivanja, bečki dvor nije vratio oslobođena područja Hrvatskoj odmah nakon mira u Srijemskim Karlovcima 1699. god., nego ih je priključio Vojnoj krajini. Tako da je Slavonija tek 1745. god. bila vraćena Hrvatskoj.

Poljska vojska, pod vodstvom kralja Jana Sobjeskog, je pristigla u pomoć Beču i tako ga spasila od prodora Osmanlija.

Veliki bečki rat ili Rat Svete lige s ciljem potiskivanja Osmanlija iz Europe je trajao od 1683. do 1699. godine.

Osmanska vojska je čak tri puta opsjedala Beč, ali ga nisu uspjeli osvojiti. U velikom Bečkom ratu 1683. do 1699. god. Austriji je došao poljski kralj Jan Sobjeski sa svojom vojskom u pomoć te su porazili osmansku vojsku.

U bitci kod otoka Lepanta 1571. god. osmanska vojska prvi put je doživjela poraz od kršćanske vojske. Ishod bitke je bio katastrofalan za osmansku vojsku koja je izgubila gotovo dvije stotine brodova i 25.000 vojnika.

Osmansko Carstvo je 1699-ih godina bilo na koljenima i prisilno je potpisalo mir u Srijemskim Karlovcima.Ovim mirom Osmansko Carstvo je izgubilo gotovo cijelu Ugarsku, Slavoniju, Liku te zapadni Srijem. Ova područja su pala u ruke Habsburške Monarhije. S time je najveći dio hrvatskih zemalja bio oslobođen od osmanske vlasti. Usprkos hrvatskim očekivanjima, bečki dvor nije vrato oslobođena područja Hrvatskoj nego ih je priključio Vojnoj krajini. Tako da je Slavonija tek 1745. god. bila vraćena Hrvatskoj.