Učitavam...
Koju titulu su nosili hrvatski vladari u 9. stoljeću?
U 9. st. hrvatski vladari su nosili titulu \"dux\" ili \"comes\", koje na hrvatskom prevodimo riječju \"knez\".
Srednjovjekovna Hrvatska nije imala mornaricu.
O moćnoj hrvatskoj srednjovjekovnoj vojsci svjedoči Konstantin Porifogenet, koji navodi da je hrvatska vojska imala 60.000 konjanica,100.000 pješaka i do 80 sagena (manjih lađa) i do 100 kondura. Na sagenama je bilo po 40, a na kondurama po 10 ljudi.
Kako su slobodni seljaci mogli postati robovi?
Seljaci koji nisu bili u stanju platiti poreze ili otplaćivati dugove su postali neslobodni seljaci odnosno robovi. Njihov vlasnik je postao vlasnik zemljišta na kojim su živjeli.
Što je bila posljedica jačanja velikaša?
Politički odnosi u Hrvatskoj su ovisili u velikoj mjeri o odnosu snaga vladara i velikaša. Bliskost poglavara lokalnih zajednica s kraljem je njima omogućilo sve veće uzdizanje unutar društva. Vladari su im dodijelili posjede i veće povlastice. Poneki velikaši su zbog toga u pojedinim razdobljima bili gotovo ravnopravni s kraljem. S time je kraljevska vlast više i više slabila.
Koja država je imala veliki utjecaj na razvoj srednjovjekovne hrvatske države?
Franačka država je imala veliki utjecaj na razvoj srednjovjekovne hrvatske države. O tome svjedoči i oružje hrvatskih srednjovjekovnih vojnika, koji je znatnim dijelom proizvedeno u franačkim radionicama.
O položaju žene u srednjovjekovnoj Hrvatskoj imamo puno izvora.
O položaju žene u srednjovjekovnoj Hrvatskoj nemamo puno izvora. Rijetki povijesni izvori spominju samo žene visokog ranga.
Na temelju kojih izvora možemo rekonstruirati oružje hrvatskih ratnika u srednjovjekovnoj Hrvatskoj?
Zahvaljujući brojnim arheološkim istraživanjima, koja su urodila brojnim nalazima, poznato je kako je izgledalo oružje hrvatskih vojnika u srednjovjekovnoj Hrvatske. Hrvatski vojnici su bili naoružani dugim mačem, kopljem, lukom i strjelicama te su koristili okrugli štit i kacigu. A konjanici su imali i ostruge.
Koliko je bilo hrvatskih županija?
Konstantin Porfirogenet naveo je 11 hrvatskih županija: Hlijevansku (Livno), Cetinsku, Imotsku, Plivanjsku, Pesentsku, Primorsku, Bribirsku, Nonsku, Kninsku, Sidrašku i Ninsku.
Tko je bila poslije kralja najmoćnija osoba u Hrvatskoj?
Najmoćnijom osobom nakon kralja bio je ban. On je ispočetka upravljao Likom, Gackom i Krbavom.
Koju titulu su nosili hrvatski vladari od 10. stoljeću?
od 10. st. hrvatski vladari su nosili titulu \"rex\", koji na hrvatskom prevodimo riječju \"kralj\".
Srednjovjekovna Hrvatska je imala moćnu vojsku.
O moćnoj hrvatskoj srednjovjekovnoj vojsci svjedoči Konstantin Porifogenet, koji navodi da je hrvatska vojska imala 60.000 konjanica,100.000 pješaka i do 80 sagena (manjih lađa) i do 100 kondura. Na sagenama je bilo po 40, a na kondurama po 10 ljudi.
Neki velikaši su bili gotovo ravnopravni s kraljem.
Politički odnosi u Hrvatskoj su ovisili u velikoj mjeri o odnosu snaga vladara i velikaša. Bliskost poglavara lokalnih zajednica s kraljem je njima omogućilo sve veće uzdizanje unutar društva. Vladari su im dodijelili posjede i veće povlastice. Poneki velikaši su zbog toga u pojedinim razdobljima bili gotovo ravnopravni s kraljem. S time je kraljevska vlast više i više slabila.
Čime su se bavile bogate žene u srednjovjekovnoj Hrvatskoj?
Neke od bogatih žena u srednjovjekovnoj Hrvatskoj su bile društveno aktivne, posebno u dobrotvornom radu. O tome nam govori i nadgrobni natpis kraljice Jelene iz 10. st. Na njoj se Jelena spominje kao \"majka siročadi\" i \" zaštitnici udovica\".
Tko je činilo većinu hrvatskog stanovništva?
Iako je većinu hrvatskog stanovništva činili seljaci, o njima imamo najmanje podataka. Seosko stanovništvo se dijelilo na slobodno i neslobodno.
Na koje jedinice je Hrvatska bila podijeljena?
Hrvatska je bila podijeljena na županije, kojima je upravljao župan. Konstantin Porfirogenet naveo je 11 hrvatskih županija: Hlijevansku (Livno), Cetinsku, Imotsku, Plivanjsku, Pesentsku, Primorsku, Bribirsku, Nonsku, Kninsku, Sidrašku i Ninsku.
Koje isprave opisuju odnosi seljaka, posjeda i imovine?
Samostanske isprave opisuju samostanske posjede i imovinu te navode i neslobodne seljake (robove) koji su bili dio imovine samostana. Njih su vladari i velikaši darivali samostanima zajedno sa zemljom.
Kako dijelimo seljake u ranosrednjovjekovnim hrvatskim društvu?
Iako je većinu hrvatskog stanovništva činili seljaci, o njima imamo najmanje podataka. Seosko stanovništvo se dijelilo na slobodno i neslobodno.
Što je imalo veliki utjecaj na političke odnose u Hrvatskoj?
Politički odnosi u Hrvatskoj su ovisili u velikoj mjeri o odnosu snaga vladara i velikaša. Bliskost poglavara lokalnih zajednica s kraljem je njima omogućilo sve veće uzdizanje unutar društva. Vladari su im dodijelili posjede i veće povlastice. Poneki velikaši su zbog toga u pojedinim razdobljima bili gotovo ravnopravni s kraljem. S time je kraljevska vlast više i više slabila.